Kaže se da je higijena pola zdravlja, a higijena ruku možda i više od pola. Tijekom dana, pri obavljanju svakodnevne aktivnosti, na rukama se može naći više od 3.000 bakterija, a prljave, klicama zagađene ruke najčešći su prenosioci uzročnika bolesti prljavih ruku, crijevnih, respiratornih i kožnih zaraznih bolesti.

Samo pranjem ruku smanjujete vjerojatnost za zarazu od respiratornih viroza – gripe i prehlade – za 30 posto, a od crijevnih viroza i do 50 posto.

Infektolog Neven Papić iz Klinike za infektivne bolesti “dr. Fran Mihaljević” ,kaže nam kako je vrlo važno koristiti tekući sapun.

“Pranje ruku mora biti dovoljno dugo, trebamo sapunjati ruke nekih 20-ak sekundi. Ne zaboraviti prostor između prstiju, između palca. Treba dobro obrisati ručnikom, najbolje papirnatim”

Imajte na umu da nakon pranja ruku ne biste trebali dodirivati pipu, pokušajte ju zatvoriti ili papirnatim ručnikom ili laktom. Prljavim rukama prenosi se čitav spektar zaraznih bolesti.

Izvor zaraze je oboljeli čovjek. On izlučuje mikroorganizme svojim sekretima – kihanjem, šmrcanjem urinom ili stolicom.

„On prenosi i kontaminira različite površine od kvaka, držača u tramvaju, daljinskog upravljača i mobitela. Na tim površinama uzročnici mogu preživjeti dulje od 24 sata.“ (dr.sc. NEVEN PAPIĆ dr.med.)

Ako kojim slučajem dotaknete zaražene površine šanse su vrlo velike da ćete si prenijeti uzročnika.

Tako da se ne preporuča kihati u ruku, jer ćete se kasnije s nekim možda rukovati i dirati druge ljude i stvari. Potrebno je kihati negdje gdje virus može teže preživjeri, primjerice u lakat.

Uzročnici takozvanih bolesti prljavih ruku su prvenstveno virusi, a mogu biti i paraziti poput dječjih glista i svraba, ali i bakterije, iako sve manje. Djeca su posebno ugrožena jer još nisu usvojila higijenske navike – a to je jedina pouzdana prevencija.