Ako se ne osjećate dobro, ako patite od glavobolje, vrtoglavice ili mučnine – ovih dana vjerojatno ćete prvo posumnjati na virozu ili gripu. Međutim, ako vas uz navedene tegobe također muči iritacija očiju i nosa te suhoća kože i svrab – moguće je da vaš organizam nepovoljno reagira na prekomjeran boravak u zatvorenom prostoru.

Čim počnete dulje vremena boraviti u prostoru koji je grijan centralnim grijanje, poznato je da postotak vlage u zraku pada. Svatko od nas primijetio je da u jednom trenutku počne bezrazložno kašljucati, da mu se spava, da je umoran, da mora leći i slično. Situacija je takva da u prostorijama u kojima se održava ista temperatura dolazi do gubitka vlage. Suhi zrak koji ostaje iritira dišne puteve, na što su posebno osjetljiva djeca i kronični bolesnici.

Tijekom zimskih mjeseci ljudi i do 90% vremena provode u zatvorenim prostorima. Posve logično, bježimo od hladnoće i nepovoljnih vremenskih prilika na toplo i suho.

Kada vlažnost zraka padne ispod 30-40 posto, dolazi do sušenja svega, od parketa u sobi do naše kože i sluznice. S obzirom na to da dišemo na nos, prvenstveno se suši sluznica nosa.

Razlog tome jest taj što vlaga pokreće trepetljike čija je zadaća filtriranje bakterija i virusa u nosu. Stoga, suha sluznica može biti uzrok nastanka prehlade ili gripe.

Suhi zrak je problem koji nije teško riješiti, no ako ste mislili da je trik u provjetravanju, morat ćemo vas razuvjeriti.

 

Provjetravanje nije rješenje!

Naime, zrak koji ulazi izvana unutra je hladan što ne znači da je on nužno i vlažan zrak. Hladan zrak daje prividan osjećaj vlažnosti, međutim, to ne mora biti tako. Dakle, i kad prozračimo i dobijemo kisik, taj zrak i dalje treba ovlaživati.

 

Kako ovlažiti zrak?

Zrak se može ovlažiti, na primjer, strojevima za ovlaživanje zraka. Neki će reći da nije loše odjeću sušiti u blizini radijatora – međutim, u tom slučaju može postojati opasnost od iritacije dišnih puteva tvarima koje isparavaju iz odjeće, poput deterdženta ili omekšivača. Ako se odlučite na postavljanje posudica s vodom na radijatore, pripazite da one ne postanu leglo mikroorganizama.

Ako se na taj način služimo ovlaživanjem onda bi tu posudicu trebalo dva do tri puta tjedno promijeniti i oprati pod čistim mlazom vode.

 

Manjak vitamina D

Pored suhog zraka, dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru povezuje se i s fizičkom neaktivnosti, pretilosti te nedostatkom vitamina D. Ako želimo potaknuti transformaciju inaktivnog oblika D vitamina, koji se stvara u našim bubrezima, u aktivni koji je nužan za metabolizam kalcija i kostiju, potrebno je barem 20 minuta dnevno jednu podlakticu izložiti suncu da bi do te aktivacije D vitamina uopće došlo.

Kako većinu tog vremena u zatvorenom prostoru mnogi provode pred ekranima računala ili televizije – dolazi i do zamora očiju jer zaboravimo treptati. Smanjeni broj treptaja smanjuje i vlažnost sluznice oka. To dovodi do problema koje pacijenti najčešće opisuju kao pijesak u očima.

Lijek za gotovo sve spomenute tegobe, današnjem je čovjeku dalek, a tako jednostavan i besplatan – riječ je o povezivanju s prirodom, šetnji, boravku na svježem zraku.