Kada mekani unutarnji dio diska iskoči iz ležišta u kralježnički kanal nastaje hernija diska. Donosimo vam savjete kako prepoznati simptome i liječiti ih.

Najčešće degenerativno propada intervertebralni disk, odnosno hrskavica koja se nalazi između svaka dva susjedna kralješka. Uslijed degenerativnog propadanja, uslijed godina, genetike, a nekada može biti riječ o ozljedi, dolazi do popuštanja ligamenata i taj materijal, odnosno hrskavica se gura u kanal kralježnice. Tamo pritišće živce i izaziva veliku bol kod pacijenata, a može izazvati i neurološki deficit, slabost ruku ili nogu ili pojedinih mišića, odnosno živaca.

UZROCI

Do hernije diska može doći iz različitih razloga, a neki od njih su prekomjerna tjelesna težina i nepravilno držanje. Razlog tome je taj što imamo tendenciju držanja po principu slova C ako gledate profil kralježnice – pri čemu su ramena sagnuta, a kralježnica se savija u oblik slova C.

Velik broj ljudi radi posao na kojem veći dio vremena sjede. Pogrešno sjedenje jedan je od uzroka pojave hernije diska. Ispravno bi bilo sjediti uspravno pod pravim kutom.

SIMPTOMI

Simptomi mogu biti i trnci u rukama ili nogama te osjećaj žarenja, peckanja.

S druge strane, mnogi ljudi ne doživljavaju nikakve simptome. Većina onih koji imaju herniju diska ne trebaju operaciju kako bi se riješili problem. Najčešće se pojavljuje u donjem dijelu leđa, a može se pojaviti i u vratu.

Najvažniji alat u dijagnosticiranju hernije diska je magnetska rezonanca određenog segmenta kralježnice, onog na koji se sumnja da boluje od hernije diska. Slijedi analiza kralježnice i potvrda da se radi o diskus herniji.

LIJEČENJE

Hernija diska uglavnom se liječi konzervativno. Poštedama, mirovanjima, fizikalnom terapijom, održavanjem optimalne tjelesne težine. Onda kada tzv. konzervativne metode ne daju rezultata dva do tri mjeseca i bolesniku je teško izdržati bol, potreban je operacijski zahvat.

Ti zahvati mogu  biti klasični– tzv. laminektomije i interlaminektomije koje se sve rade pomoću mikroskopa, dakle riječ je o mikrokirurgiji sa povećanjem do 40 puta.

S druge pak strane, razvojem medicine i dijagnostike u zadnje vrijeme primjenjuju se tzv. minimalno invazivne metode. Postoji čitav niz takvih metoda čiji je cilj pacijentima smanjiti perioperacijsku bolest, skatitit period boravka u bolnici i period povratka u njihove svakodnevne aktivnosti.