Mnogi se danas odlučuju za testove intolerancije na hranu ( intolerancija ). Jesu li ti testovi zaista korisni? Imaju li medicinsko, odnosno znanstveno uporište ili je riječ o trendu? Odgovore na ova pitanja potražili smo kod dviju gastroenterologinja – prof. Kolaček i dr. Hojsak iz Klinike za dječje bolesti Zagreb.

Tvrde kako je intolerancija na hranu vrlo širok pojam koji se može podijeliti u dvije skupine – imunološki posredovane reakcije u koje se ubrajaju alergije na hranu te neimunološki posredovane reakcije koje mogu nastati zbog promjena u metabolizu.

Intoleranciju na hranu nije moguće dokazati nikakvim testovima, tvrdi dr. Hojsak, osim u slučaju mliječnog šećera, odnosno laktoze. Test se radi na način da popijete određenu količinu laktoze te nakon toga mjerite razinu glukoze u krvi. Ukoliko ona poraste – nemate intoleranciju na laktozu. Ako pak porasta nema, onda ju imate.

Druge vrste intolerancije na hranu se ne mogu nikako dokazati. Znači ne postoji niti jedan test do danas koji vam može sa sigurnošću reći da vi imate intoleranciju na neku od sastavnica hrane.“ (dr.sc. Iva Hojsak, dr. med.)

Intolerancija, odnosno nepodnošenje određene hrane, zapravo je reakcija na njezine različite sastavnice koje ne ostavljaju kronične posljedice na organizam.

Reakcija koja je imunološki posredovana – jest alergija na hranu. Taj pojam treba jasno razlikovati od pojma intolerancije. Intolerancija na hranu je reakcija koja ne uključuje imunološki sustav.

To pojednostavljeno znači da pojedinu hranu naš organizam, imunološki sustav, ne doživljava kao nešto što je normalno, uobičajeno i prijateljski, nego na njega stvara reakciju. Ta reakcija može biti različita, ovisi o vrsti hrane, ovisi o organskom sustavu koji je zahvaćen i ovisi o dobi.

Zanimljiv je podatak kako je samo osam različitih namirnica odgovorno za čak 90 posto alergijskih reakcija. Među njima su kravlje mlijeko, soja, pšenica, jaja, riba, školjke, kikiriki te jezgričavo voće – orasi, lješnjaci i slično.

Kakve sve vrste alergijskih reakcija na hranu postoje?

Reakcija može biti u vidu povraćanja, bolova u trbuhu, proljeva koji izazivaju gubitak na težini. Mogu biti reakcije na koži – tipa atopijskog dermatitisa, urtikarije. Znači različite su.“ (prof. dr.sc. Sanja Kolaček)

LIJEČENJE

Alergija na hranu liječi se isključivanjem namirnica na koje je osoba alergična iz njezine prehrane te različitim lijekovima. Ipak, ne treba puhati na hladno i restrikcije uvoditi preventivno. Eliminacija namirnica kao što su mlijeko, riba ili jaja – nikako nije poželjna ako se pritom za iste te namirnice ne preporuči odgovarajuća zamjena.

Intolerancija je, dakle krovni pojam koji je vrlo širok i kojemu se ne bi trebalo pristupati jednostrano. Dijagnoza, kao i liječenje, ovise o tome je li riječ o imunološki ili neimunološki posredovanim reakcijama.

Stoga prije nego određene namirnice u potpunosti isključite iz prehrane, svakako potražite savjet stručnjaka.