Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uz kruh i žitarice, meso je namirnica koju Hrvati najčešće konzumiraju. Zanimalo nas je konkretno jedemo li previše crvenog mesa?

 

 

Za savjet smo se obratili nutricionistici Almi Bunić koja tvrdi da je primarni problem taj što se crveno meso nalazi u gotovo svim obrađenim mesnim namirnicama, kao što su naresci, salame i slično.

 

Prema mišljenju nutricionistice, previše je sve što se jede preko dva do tri puta tjedno. Važno je i kakvog je porijekla meso koje konzumiramo, a najčešće je riječ o industrijskom mesu.

 

Industrijsko meso prvenstveno je štetno jer ne znamo od kuda dolazi, tvrdi Alma. Osim toga, ne znamo što je ta životinja jela, u kakvim uvjetima je živjela. Hrana koju uzimamo najčešće je GMO, što znači da je njena kvaliteta upitna.

Preporuka je stoga da se meso nabavlja iz kontroliranog, domaćeg uzgoja.

 

Zanimalo nas je koliko često je unutar jednog tjedna poželjno konzumirati meso, a koliko ostale namirnice?

 

 

Preporuka je sljedeća – meso treba jesti tri puta tjedno, ma da u to spadaju sve vrste mesa pa i riba. Ostale dane kad se ne konzumira meso, jedu se grahorice, žitarice, orašasti plodovi, kao zamjena, odnosno kao izvor biljnih proteina.

U pravilu nije dobro ni opterećivati organizam samo životinjskim proteinima. Kombinacija i jednih i drugih je najidealnija jer nemaju isti sastav aminokiselina.

 

Recept za zdravlje je dakle, kao i u većini slučajeva, umjerenost te konkretno kada govorimo o prehrani – uravnoteženost. Kako meso, tako niti druge namirnice ne treba konzumirati više od preporučene doze, a osobitu pažnju trebali bismo usmjeriti na to odakle ih nabavljamo.