Redovita tjelesna aktivnost izuzetno je važna u svakoj životnoj dobi, pa je se ne smije zanemariti ni u poznim godinama kad dođe treća dob. Kako godine prolaze tijelo nam se mijenja – smanjuje nam se mišićna masa, koštano tkivo, slabi nam metabolizam, a radni kapacitet opada. Upravo tjelesnom aktivnošću toj se priči suprotstavljamo.

Prema riječima stručnjaka, najmanje 50 posto promjena koje prate starenje pripisuju se upravo atrofiji nastaloj zbog tjelesne neaktivnosti. Stvara se začarani krug – što se manje krećemo, sve manje imamo i snage za kretanje. S druge strane postojeći zdravstveni problemi postaju sve izraženiji.

Da biste izbjegli ovakve i slične zdravstvene probleme imajte na umu da tjelovježba pomaže u rehabilitaciji i liječenju bolesti poput osteoporoze i dijabetesa. Isto tako, vježbanjem njegujemo i onu drugu stranu našeg organizma – psihičko zdravlje. Naime, tjelesnim vježbanjem luči se seratonin, još znan i kao hormon sreće, koji pozitivno utječe na naše raspoloženje te na prirodan način stvara osjećaj sreće i veselosti.

Kod osoba treće životne dobi to je izuzetno važno jer se velikom broju javljaju negativne psihičke promjene. Naime, odlaskom u mirovinu nastaje višak slobodno vremena i osobe se često povlače u sebe. Jednostavno osjećaju da više nikome nisu potrebne. Kod nekih se čak javlja i depresija. Stoga je tjelovježba odlična motivacija da se takvi problemi izbjegnu.

No, da bi tjelesna aktivnost u starijih ljudi bila svrsishodna, ona mora biti redovita. Potrebno je svakodnevno uložiti 30 do 45 minuta vremena, tvrdi fizioterapeut Darijo Juričević. Osim toga, bitno je kaže Darijo, da vježbaju pod nadzorom stručne osobe i ta se tjelovježba prilagodi njihovom trenutnom fizičkom stanju.

Stoga, starost ne treba proživljavati pasivno, već aktivno. Tijelom i duhom, jer upravo je tjelovježba formula za dug i zdrav život.