Za mnoge je roditelje, a ponajviše i djecu, najteže jedno razdoblje života – pubertet i adolescencija. To su poprilično kaotična razdoblja obilježena razdražljivošću, uvrijeđenošću i traganjem za vlastitim identitetom. No, pubertet i adolescencija često se koriste kao sinonimi, iako to zaista nisu.

Postoji jedna lijepa rečenica koja se često citira u literaturi adolescentima, a glasi ovako – Pubertet je djelo prirode, a adolescencija djelo čovjeka. Pubertet je ono što se fizički događa, a adolescencija ono što prati njihove fizičke promjene.

Mladi danas sve ranije sazrijevaju, granica se drastično pomaknula u odnosu na njihove roditelje koji su također prošli razdoblje puberteta. Zašto je tome tako? Psihijatar Andrej Borovečki tvrdi kako mladi danas sve ranije ulaze u pubertet zbog raznoraznih psihosocijalnih okolnosti, načina prehrane, genetske predispozicije i klimatskih promjena, a to posljedično vuče za sobom i rani ulazak u pubertet.

Brojna istraživanja raniji početak puberteta povezuju s debljinom, odnosno povećanom tjelesnom masom. Drugi najčešći uzrok su okolišni čimbenici, kao što su – kemikalije, aditivi u hrani, pesticidi. Svi oni djeluju na rad hormona.

Iako djeca ulaze u pubertet sve ranije, psihički sazrijevaju sve kasnije. Odrastati u doba interneta i modernog stila življenja, pravi je izazov. Kao posljedica toga javlja se otuđenost i osamljenost jer se većina njihove komunikacije svodi na razgovore pute društvenih mreža. Danas sve više i više roditelja ima takav tempo života i poslovne obveze preko tjedna, pa čak i preko vikenda, da su sve manje prisutni u obitelji. Stoga, mladi odrastaju u okviru društva s kojim su okruženi.

I možda upravo zbog te osamljenosti postaju izloženiji negativnim utjecajima, a k tome i različitim supstancama za eksperimentiranje. Javljaju se tu i ovisnosti o cigaretama, alkoholu pa čak i ilegalnim psihoaktivnim supstancama, odnosno drogama. Na što roditelji trebaju obratiti pozornost kada je riječ o ovom sveprisutnijem problemu?

Obično je riječ o prvim promjenama u raspoloženju i ponašanju. Za adolescente i tinjdžere karakteristično je da idu iz faze dobre volje idu u faze plaća, iskazivanja agresije, lupanja vratima. Ako je takvo nešto ekstremno i kontinuirano, to je prvi alarm da se nešto događa. Osim toga, može se javiti povučenost, zatvaranje u svoju sobu i svoj svijet, čak i pretjerani boravak na internetu, odnoso kompjuteru.” – tvrdi Andrej Borovečki.

Nadalje, kod nekih se mladih u pubertetu mora obratiti pažnja i na socijalnu izoliranost. Primjerice, ako vam više ne prepričavaju svoj dan, ne izlaze van, zatvaraju se u sebe, prestaju se baviti sportom, nižu neuspjehe u školi, sve to može biti znak upozorenja. Svojevrstan problem predstavljaju i poremećaji prehrane – od debljine pa do anoreksije i bulimije.

Pitate se zašto su takve ekstremne situacije sve češće? Pritisak da budu lijepi, zgodni i mršavi je sveprisutan, ne samo kod djece, već i kod odraslih. Adolescenti žele biti mršavi i zgodni, dok ih istovremeno mediji bombardiraju informacijama kako je debljina štetna za zdravlje i da trebaju paziti na tjelesnu težinu. Stoga ne treba toliko stavljati naglasak na debljinu u dobi puberteta koja može prerasti u opsesiju kilogramima.

Biti roditelj djetetu u pubertetu svakako nije lako. No, zdrava komunikacija, omogućavanje slobode i izražavanje vlastitog stava, ali postavljene određene granice, svakako su korisni savjeti roditeljima. Ako probleme s vašim djetetom ipak ne možete sami riješiti ili imate veće nedoumice, potražite i pomoć stručnjaka. Jedna od adresa je zagrebački Centar za zdravlje mladih koji organizira edukacije za roditelje i pomaže brojnim mladima da kroz razdoblje puberteta prođu što bezbolnije.