S ponosom mogu reći da sam teta sedmero nećaka i zato su me, od svih zdravstvenih tema koje sam dosad obrađivala, posebno zanimale one vezane uz djecu. Djeca su briga nas odraslih, jer sami sebe ne mogu zaštititi.

Prije nekoliko godina jedan je od mojih nećaka imao snažnu alergijsku reakciju na maleni komadić indijskoga oraščića. Pojeo ga je dok nitko nije gledao. Reakciju koja me je iznimno preplašila, pamtim i danas. Stoga ovim tekstom želim naglasiti kako alergije ne bismo trebali shvaćati olako. Štoviše, one za dijete mogu biti vrlo opasne ako mi odrasli ne znamo pravovremeno reagirati.

O toj sam temi razgovarala s primarijom Irenom Ivković Jureković iz Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj. Prema njezinim riječima, alergije zahvaćaju od 5 do 18% dječje populacije u Hrvatskoj. Dok su kod onih najmanjih najčešće alergije na hranu, kod starije su djece to uglavnom respiratorne alergije. Na moje pitanje o čemu ovisi hoće li se kod djeteta razviti alergija ili neće, primarija odgovara:

„Ovisi o naslijeđu. Djeca koja imaju u obitelji nekog tko ima neku alergijsku bolest, a tu je najvažnija uloga roditelja ili eventualno starije braće, imaju povećani rizik za razvoj alergijskih bolesti, a hoće li se one razviti ili ne – ovisi o međusobnom djelovanju tih nasljednih čimbenika i faktora u okolini.“

Okolinski su čimbenici uvjeti u kojima dijete živi, dojenje i njegovo trajanje, izloženost pasivnome pušenju, ali i dijeljenje životnoga prostora s kućnim ljubimcima.

Posebno je opasno ako alergijsku reakciju kod djeteta ne prepoznamo na vrijeme, stoga sam primariju Ivković Jureković zamolila da mi dodatno pojasni što sve mogu biti upozoravajući znakovi alergije.

„Alergija se može ovisno o dobi različito manifestirati. Ako kod malog djeteta primjećujemo osipe, ekceme koji dugo traju i ne prolaze ili ako dijete ne napreduje, ako ima probleme sa stolicom, bilo da su to učestale proljevaste stolice ili tvrda stolica ili pak povraćanje – to su sve simptomi koji upućuju na moguću alergiju na hranu.“

Simptomi alergije dišnih puteva, nastavlja primarija, mogu biti kihanje, šmrcanje, svrbež očiju ili kašalj – svaki puta u određeno doba godine.

Svakako obratite pažnju na to ima li vaše dijete neke od navedenih simptoma. Ako ima, reagirajte što prije, jer pravovremena reakcija najčešće spašava život. To posebno vrijedi u situacijama kakvu je prošla moja sestra kada je malenog Jakova iste sekunde odvela na hitnu. Alergijska reakcija može se dogoditi i iznenada, bez da smo prethodno primijetili neke simptome. Tada zanemarite sve drugo i odjurite s djetetom po pomoć što prije. Svaka je minuta važna.